Invest moa long mama graon

Kavman i kol blong wok moa long mama graon mo invest long prodaktiv sekta.

Minista blong Internal Affairs, Honoroble Ismael Kalsakau, i talem toktok ia taem hemi openem namba 41 Independens selebresen long Port Vila i no longtaem wetem toktok blong Independens selebresen long yia ia we hemi ‘Yumi stanap blong leftemap prodaktiv sekta.’

Minista Kalsakau i talem se toktok ia i nosave kat gud yus blong hem sapos ol pipol blong Vanuatu i no wok long graon blong olgeta.

Hemi talem se ol pipol i mas luksave ol opotuniti ia mo ko long wok.

“Naen yia bifo Vanuatu i selebretem golden jubilee blong fridom blong hem,” Mr Kalsakau i talem.

“Mo ol yangfala i mas stat blong tinktink gud; COVID-19 ia i kam blong yumi tinktink mo wok.

“Alcohol, ko long club mo drink o folem ol smol smol grup mo yusum drugs hemi blong smol taem nomo.

“No westem taem long ol kaen samting olsem.”

Minista Kalsakau i talem se hemi taem blong pipol i stopem lez mo wok long graon.

Hemi talem se hemi biliv se ol Ni-Vanuatu i kat ol difren skil mo save blong wok from developmen.

Wan stol long Tanoliu vilij long North Efate, i bin soem tru mining blong prodaktiv sekta taem ol mama blong Lakilea long Tongariki aelan i flasem stol ia wetem lokol kakae.

Dora Lilly Simon, owna blong stol, i talem se long taem blong selebresen ia oli bakem lokol kakae nomo.

Hemi talem se plate hemi traditional plate nomo we oli weavem aot long kokonat lif.

“Mifala i bin arem long nius se yia ia yumi mas promotem plante lokol kakae,” Mr Simon i talem.

“I mekem se bifo mifala i kam long selebresen eria long Tanoliu, mifala i ko long karen katem banana, manioc, diggim yam mo pinjim cabij blong kukum long stol.

“Mifala i mekem laplap mo tuluk i nosave stap, pablik i pem vinisim.

“Long stol mifala i flasem wetem ol yam mo banana wetem ol mat we mifala i weavem ol writing wetem; Taem ol man oli kam pem kakae mifala i putum kakae long ol plate we mifala weavem ia nomo.”

Mrs Simon i talem se oli mekem wan lokol dish blong Valea aelan, smol aelan blong Tongariki we oli yusum coconut shell blong kukum crab wetem coconut milk mo plante man i laikem.

Hemi talem se hemi taem ol parents i tijim ol pikinini blong olgeta long saed blong kuk o weavem mat.

Paramount Jif blong Lelepa aelan, Jif Natematewia, i talem se pipol i mas kobak kakae lokol kakae.

“Graon hemi laef blong yumi,” Jif Natematewia i talem.

“From ol kakae we yumi planem mo kakae long graon hemi mo jip bitim hemia long sto.”

Wan mama, Betty Noel i enkarejem ol mama blong planem moa lokol.

Mrs Noel i talem se naoia we COVID -19 i mekem lok daon long ol kaontri long Wol, ol mama oli mas stanap strong blong fidim ol pipol long ol komuniti wetem lokol kakae.

Minista Kalsakau i talem se national anthem blong Vanuatu i talem long wan pat se ‘Yumi kat plante wok i stap’ mo hemia i sendem wan klia mesej long ol citizen se oli mas stat blong tinkbaot nationhood mo wok from gudfala kavanens tul mo skil blong save ajivim ekonomik properiti mo no leavim wan man behaed.

Evri yia, ol komuniti blong Havanah habour long North West Efate; Mangaliliu, Lelepa, Lelepa Landing, Tanoliu, Malafao mo Moso i selebretem independens wan ples.

Yia ia hemi turn blong Tassiriki vilij long Moso mbe fo mama blong Tanoliu i organisem even ia long Tanoliu vilij.

(Visited 170 times, 1 visits today)

About The Author

You might be interested in