Lakatoro graon stil wan isu

Wan kleim kastom owna blong Lakatoro eria, Malekula i wantem Kavman i akwarem graon ia mbe i no pem long wan tras akaon.

Jif Walter Kilman i talem toktok ia taem oli bin putum lif namele long foret blong Lakatoro Malampa Provincial Government ofis i no longtaem.

Jif Kilman i konfemem se hemi putum lif namele fo taem nao from hemi wantem se evri wok blong kavman i akwarem graon ia i mas stret.

“Ating mifala i akri blong kavman i tekem ples ia from mifala wantem luk se developmen i ko,” Jif Kilman i talemaot.

“Mbe taem leta i kam, mi faenem aot se bae oli pem ples ia i ko long wan trust akaon from se i kat dispute long plesia.

“Taem mi luk leta ia, mi talem long secretary general se leta ia bae i mekem mi klosem Lakatoro ofis ia from oli talem se klemen, mifala ia i no ol klemen ia, mifala ia ol kastom owna from kot i diklarem.”

I no longtaem i pas, oli tekem aot lif namele ia mo operesen blong ofis i ko hed nomol.

Mbe Jif Kilman i talem se ol wok we i stap gohed naoia hemi no klia from i gat tri famili i diklea kastom ona long eria ia.

Hemi pointemaot se leta blong sevei mo valuasen i no riflektem wanem ol famili i expektem.

“Eria ia oli mekem value blong hem vinis, oli talem se bae kavman i nosave pem long trifala diklea kastom owna from se i kat disput,” Jif Kilman i talemaot.

“I kat trifala kastom owna ia we supreme court i mekem disisen long hem, hemi famili Manror, Kilman mo Kenneth.”

Paul Gambetta, Director long Lands Dipatmen, i talem se oli folem evri proses blong mekem kraon ia i kam state graon.

Mr Gambetta i talem se kasem taem i gat grin setifiket long wan ol kleimen blong eria ia bae mani blong kavman i ko stret long hem.

“Wanem ol owna blong graon i sud mekem sapos oli no satisfae long valuation we ol akwaring ofisa blong land i mekem tru long ol asemen, oli ko objektem blong talem se oli no akri,” Mr Gambetta i talem.

Mr Gambetta i talem se long wei ia bae oli mekem wan nara adjasmen mbe sapos value blong graon oli stil no satisfae, i kat kot blong ron i ko long hem blong mekem finol disisen.

“Lif namele i no sud ko from proses blong pem kraon i no vinis yet,” Mr Gambetta i talem.

“Taem minista blong Lands hemi isuem instraksen blong akquirem pat blong lakatoro we hemi pabkli eria, akwa ofisa i putum wan notis blong talem long eni kastom ona se kavman hemi stap wantem kraon ia blong usum long pablik seves,” Mr Gambetta i talem.

“Sapos 30 dei i nokat wan komplen,i kat wan jenis long 2017 long land acquisation act, i kat tu groan blong komplen nomo, wan sapos yu fil se intensen o muv blong kavman ia hemi no blong pablik interes, yu save ko akensem. Nambatu sapos yu stret diklea kastom owna, yu kat grin setifiket, ale yu kambak yu talem long kavman se i gud bae yu pem garon blong mi, mbe hemi las graon blong mi nao, yu pem aot lo mi afta mi bae mi ko wea, kavman bae i lisen long yu.

Secretary General blong Malampa Provins, Kalwajin Skepha, i konfem wanem i tekples mo sam man yet i ko long ofis long wik ia mo se bae oli hangem lif namele bakeken.

Nasonol kavman i awea finis long wanem i stap hapen long Lakatoro.

 

(Visited 511 times, 1 visits today)

About The Author

You might be interested in