
Lembinwen long Saot West Bay i nidim kakae
Pipol blong Lembinwen long Saot West Bay, Malekula i nidim help long kakae naoia afta long bigfala flood blong Tropikol Saeklon Irene.
Eria Administrata blong Saot West Bay, Gerard Tamau, i talemaot long VBTC Nius afta long asesmen blong ol cluster long wik ia.
“Yumi stap toktok naoia wota i fulap yet i stap; 48 household i afek mo hemi olgeta mama, papa, olfala mo ol pikinini;Plante kakae i destroy long flood ia. Pipol i stap kakae banana nomo naoia mbe sapos i vinis mi nomo save se bae oli kakae wanem,” Mr Tamau i talem.
“Fifty percent blong ol pipol ia i stil liv long evacuation senta. Bae i tekem nara 3 -4 manis blong oli save kakae blong planem. Mbe oli nidim help long saed blong kakae.”
Mr Tamau i talem se ripot blong asesmen bae oli sendem i kam long Vila tete.
“Olsem eria administrator blong Saot West, mi stap rikwestem national kavman tru long National Disaster Management Ofis mo ministry blong Climate Change mo environmen blong oli help long ripot we provincial kavman bae i givim.
“Mekem i posibol blong provaedem kakae long short term . Long longterm blong bidlim wan drainage blong divertem ol wota i ko long solwota.”
Mr Tamau i talem se olgeta long Wash, Shelter, Health wetem Gender mo Inclusen wetem Food Security oli ko mekem asesmen.
“Mi faenem aot plante isu we hemi sensitiv lelbet ; Wan long ol mein isu nao hemi wota, flood hemi kam antap, hemi afektem 48 household, i minim se haos blong slip mo haos blong kakae wetem toilet mo bathrum wota fulap i kasem.
“Lembinwen hemi wan vilij long solwota mo narasaed long vilij hemi wan bigfala hill. ol creek long hill ia nao ol wota long komuniti i ron i kam i mekem se solwota i kam i fulap long komuniti.
“Wan ofisa blong Public Works tu i kam, yumi wokbaot tu blong luk hao nao yumi save bildim wan structure espeseli dreinej blong divertem ol wota we kam komuniti blong ko solwota.
“Water system i bin damej from ol stone mo doti i ko fas long hem i mekem se i nogat wota naoia. Ofisa blong Wash i bin mekem wan kwik fix long wota. Ol pipol i yusum wota long ol tank blong ren. Long saed blong Food cluster, faenem se landslide karen hill, graon i kavemap, banana nomo mbe wan -tu wik, i nid blong kavman i step in blong provaedem sam kakae.
Mr Tamau i talem se asesmen i nid blong kat tu long ol nara vilij olsem Melep, Whitesands, Wintua mo Lorlow from wota tu i spoilem ples.
Hemi talem se ol eria ia tu karen kava blong ol fama landslide i spoilem evriwan.
Mr Tamau i talem se asesmen we oli mekem bae i ko kasem ofis blong Secretary General long Malampa blong oli save wok wetem National Disaster Management Ofis.