Leptospirosis kes i kontinu blong inkris long Sanma

Northern Provincial Hospital hem i kontinu blong rikodem ol niu kes blong Leptospirosis.

Amos Tabimal long Sanma Provincial Health i talem se, long wik ia nomo Northern Provincial Hospital hem i rikodem namba 44 kes blong sik ia.

“Namba 44 kes blong yumi oli jas faenem long mandei long wik ia so i minim se sik i no vinis yet,” Mr Tabimal i talem.

Hem i talem se ol kes blong Leptospirosis we oli stap rikodem oli kamaot long eria blong Solwei, Pepsi, Pump Station, Radio Station, Mango, Beleru, Showground, Shapiu, Banban, Teproma, Turtle Bay, IRHO, Natawa, Hoghabour, Cole, Lati, Nakere, Tangoa smol aelan mo Aore.

Hem i talem se hem ia i no minim se ol nara eria long Sanma Province i nogat kes blong sik ia. Maybe i gat kes long ol eria ia be from i nogat test blong faenem.

“Samfala long yumi i save soem ol saen blong sik ia be samfala oli save stap witaot saen blong sik ia. I minim se sistem blong soldia blong bodi blong wan man nao bae i detamaenem. Sapos hem i wik ten bae i save soem ol saen mo simtom blong sik ia be sapos soldia long bodi hem i strong ten pesen we i gat bebet blong sik ia long bodi blong hem, bae i stil stap strong mo luk helti mo i nosave se i gat bebet blong sik ia, kasem taem we laboratori test nomo bae i save pruvum se yu gat sik ia o nogat,” Mr Tabimal i talem.

Hem i talem se ol pipol long Sanma i mas kambak blong lukluk gud hom blong olgeta.

“Taem we yumi luk figa blong yumi hem i olsem? Bambae yumi mas lukluk long wanem kaen living nao yumi stap wetem long ol hom blong yumi? Sanitation blong yumi? Saraonding blong yumi? Ol toti blong yumi raon long haos nao i enkarejem rat blong kam kolosap long haos,” Mr Tabimal i talem.

Hem i talem se i gat tri kes we oli ded from sik ia vinis long Sanma Province.

Mr Tabimal i talem se ol saen mo simtom blong sik ia hemi fiva, hed i soa, bodi i soa mo taem i stap ko wos bae ae blong man i stap ko yelo.

Hem i kol long ol pipol blong no mas wet taem oli lukim ol saen olsem long wan sik man mo ol pipol i no mas tritim wetem lif meresin o kastom.

“Sapos yumi stap tinktink se no mi gat wan smol lif hem ia mi kivim fastaem. Mbe ta moa yu dilei, hem i laekli se bae sik i save kilim yu,” Mr Tabimal i talem.

Hem i talem se i tekem wan wik blong man i divelopem ol saen mo simtom blong Leptospirosis.

Mr Tabimal i talem se ol pipol i mas tekem sik ia serious from sik ia i kilim ded man.

Kalotuk Kalomor, Livestock Production mo Animal Health Officer, i talem se ol pipol i mas wasem gud ol tul blong kuk mo kakae long kijin wetem hot wota mo soap bifo oli save yusum.

Hem i talem tu se ol pipol i mas wasem gud ol krins mo vejtebol we oli havestem long karen wetem hot wota o solwora mo rinsim gud wetem tap wota, bifo oli save kakae.

Mr Kalomor i talem se rat hem i wan mein transmita blong bebet blong Leptospirosis mo ol pipol i mas klinim gud haos blong olgeta blong priventem rat blong no kam kolosap long haus.

Northern Provincial Hospital i stat blong rikodem ol kes blong Leptospirosis afta long Saeklon Harold long 2020.

Bacteria we i kosem Leptospirosis hem i spred tru long pispis blong ol animol we oli kasem sik ia we i save ko long graon mo wota. Bebet ia i save pas i ko long man taem hem i tajem pispis blong ol animol ia mo no wasem gud han o eni kakae we bebet ia i stap long hem bifo i kakae.

(Visited 274 times, 1 visits today)

About The Author

You might be interested in