
Moa wok long network coverage
Wan akrimen i saen long wik ia blong kontinu long wok blong network coverage raon long Vanuatu.
Telecommunication Radiocommunication mo Broadcasting Regulator i saenem akrimen ia wetem Vodafone Vanuatu Limited, Digicel Vanuatu Limited mo WanTok Vanuatu blong rolem aot universal akses i ko long ol aelan long kaontri we i no kasem network.
Hemia i folem wan network survey blong Vanuatu long 2020 we i soem se plante aelan i nokat askes long telecommunication yet.
Telecommunication Radiocommunication mo Broadcasting Regulator, Brian Winji, i talem se hemia hemi seken phase blong projek wetem eim blong Kavman blong ful population long Vanuatu i mas kat gudfala akses long netwok.
Long yia 2014, Telecommunication Radio-communication mo Broadcasting Regulator i bin awodem kontrak long Vodafone, Digicel mo Telsat blong inkrisim netwok coverage tru long Kavman Universal Access Policy Fund blong faev yia, mbe oli mas kivim bak mani ia.
“Yumi mekem survey mo yumi faenem aot se i nidim moa wok blong Vanuatu i kasem 100 per cen blong network coverage,” Mr Winji i talem.
Long fes phase ia, oli bin wok long 22 site long sam eria long Torres, Vanua Lava, Santo, Maewo, Ambae, Malekula, Pentecost, Epi, Tanna mo Aniwa.
Polisi blong Kavman ia i lonjem long 2013 mo kam kasem year ia 2021, hemi 8 yia blong project wei i kam blo adresem ol eria we i nokat network sevis mo ol ples we i kat mbe netwok i no strong.
Mr Winji i talem tankiu long Vodafone mo Digicel blong save kontinu long wok blong mekem sua se ol pipol raon long Vanuatu i kasem network.
“Yumi sut talem tankiu long tufala ia se oli kontinu blong sapotem ol pipol no mata long ol jalenj oli kasem mbe oli putum heart blong mekem sua se coverage i ko tru long ol pipol long rurol eria,” Mr Winji i talem.
“Long raon ia yumi glad tumas from wan moa telecommunication operator i kam in we hemi WanTok.
“Hem tu bae i mekem wok blong pipol i kat akses long netwok blong hem long ol ples we oli stap long hem.
“Hemia i gud tumas long saed blong competition blong helpem tufala nara operator blong provaedem coverage i ko long rurol eria.”
Chief Executive Ofisa blong Vodafone Vanuatu Limited, Barlen Lutchmoodoo, i talem se oli wantem ajivim 20 per cen blong ol ples we i stap olsem wan milestone.
“Mifala i wantem mekem sua se evriwan i kat gudfala akses long ol seves blong telecommunication,” Mr Lutchmoodoo i talem.
Mbe hemi bin admitim se Vanuatu i kat tumas hill mo creek long ol aelan we i mekem i had long olgeta.
Trifala telecommunication we oli winim tender bit blong projek ia oli talem se bambae oli komitim taem blong olgeta blong fulfilim taem frame blong kontrak blong olgeta we hemi 12 manis.
Justin Kaitapu, Chief Information Ofisa blong WanTok Vanuatu, i talem se oli hop blong wok folem ol infrastructure long kaontri we tufala telecommunication operator i bin wok long hem vinis blong ko foret.
“Mbe mi mas akri se hemi wan jalenj wan long Vanuatu long sam eria mo bae yumi traem wok blong helpem ol pipol long eria ia,” Mr Kaitapu i talem.
“Mi talem tankiu long kavman long positiv wei fowod we bae i benefitim Vanuatu mo ol operator tu.”
Sanma Presiden, Malmalangi Tavui, i talem se Santo hemi bigfala aelan blong Vanuatu mbe netwok blong Digicel mo Vodafone i nogud nomo.
“Ol eria olsem Big Bay bush, Big bay inlan, West mo not west Santo mo saot Santo, pipol i fesem had taem blong toktok long fon,” Mr Tavui i talem.
“Kavman i mas luksave from taem i nokat netwok, pipol i strakol blong kasem ol impoten infomesen blong saeklon o tsunami blong oli pripea blong stap sef o ol emergency blong ko long hospital.
Head blong Business Solution long Digicel Vanuatu Limited, Rupert Benson, i talem se oli glad blong wok wetem Telecommunication Radiocommunication mo Broadcasting Regulator mo ofis blong Prime Minista blong muvum Vanuatu fowod.
“Digicel i kam long Vanuatu 13 yia i pas mo bae mi mas talem se Vanuatu hemi wan long ol jalenj kaontri olsem plante pipol i save from hemi tru long Saeklon Pam long 2015 mo saeklon Harold long 2020,” Mr Benson i talem.
“Vanuatu i neva stop blong fesem jalenj blong disasta mbe pipol i stanap oltaem mo muv i ko foret.
“Mo hemia bae mifala i traem best.”
Eim blong Telecommunication Radio-communication mo Broadcasting Regulator i blong wok tuketa wetem ol telecommunication provaeda blong mekem sua se pipol i kasem seves blong network blong ol kavman seves mo bisnis aktiviti olsem education, health, tourism, trade, mo agriculture ol pipol i kat akses long hem.