Ol seasonal wokman long kwarentin i wari

Sam seasonal wokman long kwarentin i apil long Kavman blong lukluk bak long disisen blong ol repatriates i pem own kwarentin.

Wan seasonal wokman blong Australia we i no wantem nem blong hem i kamaot, i talem se hem ia i sas tumas long olgeta.

Hem i talem se VT127,000 kost blong kwarentin blong 14 dei ia bae oli nosave pem nomo.

“Mi askem kavman blong lukluk bak long disisen ia blong helpem mifala long wan jip praes,” hemi talem.

Wokman ia i talem se oli no hapi long disisen ia mo oli wantem wan kwik ansa long kavman.

Hem i talem se kavman i sud letem olgeta i save abaot disisen ia bifo oli stap kambak long Vanuatu blong ol wokman i save pem kwarentin long Australia nomo from bae i no sas long dollar karensi.

Hem i talem se reit blong vatu i low mo taem bae ol wokman i jenisim ol mani blong ol i ko long vatu bae oli nomo save gat inaf blong helpem ol famili sapos oli pem kwarentin.

Wokman ia i talem se sam sisen blong ol fam i gud mo sam i nogud, i minim se sam wokman i mekem moa mani, sam oli no even mekem mani nomo.

“Sapos yumi ko wok long wan fam blong pawpaw, samtaem pawpaw i redi aotsaed mbe insaed blong hem i strong nomo i stap, so ol wokman bae i nosave mekem gud mani long hem ia,” hem i talem.

Hem i talem se ol othoriti i mas tingbaot tu se sam wokman bae i mas pem kost blong travel i kobak long ol aelan tu afta long kwarentin.

“Mifala i kam long flaet blong Air Vanuatu, mifala i pem VT60,000 long own fea blong mifala we hem i sas vinis.

“Mi plis long kavman blong luksave arem nogud blong mifala blong lukluk long wan niu wei from yumi everiwan i stap long disasta blong COVID,” Wokman ia i talem.

National Disaster Committee i apruvum disisen blong ol repatriates i pem own kwarentin blong olgeta stat long April.

Spokesperson blong National Advisory Committee blong COVID-19, Russel Tamata, i talem se tingting blong mekem repatriates i pem own kwarentin kost blong hem, hemi from kavman i nokat mani blong pem.

“Kavman bae i no kontinu blong tekemap ol kost olsem, bae yumi mekem nomo long ol imejensi we pipol i no awea long eniting, be naoia wetem hemia yumi bin mekem i klia finis long ol seasonal wokman blong yumi long Australia mo New Zealand,” Mr Tamata i talem.

“Yumi bin wantem stap tekem niu daereksen vinis long fes ples taem ol repatriates i bin stap kam insaed long kaontri mbe wetem limit taem we kavman i gat wetem hae namba blong ol pipol we oli kam long ol repatriation flaet, i mekem se advisory committee i no bin gat wan taem blong mekem plan ia i wok.”

Mr Tamata i konfemem se wan wan long olgeta we i stap long kwarentin fasiliti long Port Vila naoia, i expektem blong pem VT127, 000 blong kaveremap kost blong 14 dei kwarentin blong olgeta.

“Kavman i bin akri se evriwan we i stap kambak bae oli pem,” Mr Tamata i talem.

Mr Tamata i talem se long Australia mo New Zealand i gat sam fama we oli stap pem kwarentin blong ol wokman blong olgeta.

Moorings Hotel long Port Vila i akomodetem naoia 16 repatriates mo General Manager blong hotel ia, Joe Tamata, i talem se plan we i stap naoia hem i blong ol repatriates i pem kwarentin i ko long kavman.

“Mo ol hotel o resort i jas mekem bill i ko long kavman blong hemi pem kwarentin kost ia,” Mr Tamata i talem.

 Wan seasonal wokman long New Zealand we i no wantem talemaot nem blong hem tu, i talem se kavman i bin pem kwarentin blong ol repatriates we oli kam long ol fes repatriation mo hemi mas mekem i fea wetem olgeta naoia.

“Sapos kavman i save lukluk long sam nara wei blong sapotem ol lokol blong pem kwarentin kost ia from i sas tumas,” hemi talem.

“Mifala i kat ol famili tu ia we mifala i nid blong sapotem.

“Kwesten se kavman i tekem mani wea blong pem kost blong kwarentin blong ol fes repatriates from mifala i wantem save?”

Hem i kolosap wan yia nao we Kavman i bin stap pem kwarentin blong ol repatriates we oli kam bak long Vanuatu.

Stat long wik ia bae wanwan repatriates nomo bai i lukluk long kwarentin cost blong hem.

(Visited 1163 times, 1 visits today)

About The Author

You might be interested in