
Ol woka i mas andastanem kontrak-Kavman
Ol agent i mas mekem gud wok blong ol woka i ridim mo save gud ol kontrak bifo oli flae aot blong ko wok long Australia mo New Zealand.
Prime Minista, Ismael Kalsakau i talem toktok ia i no longtaem folem isu blong absconding (Fasin blong ronwe long ol farm from rabis tritmen mo pei) long Australia.
“Yu no luk ol pipol blong Vanuatu, oli ol pipol we oli no stap rao long Wol ia mbe taem oli harem nogud, i mas wan wan reason we i hapen mo hemia i foldaon nomo long system long hao yumi priperem olgeta blong wok; Ol agent long taem naoia oli mas priperem gud ol woka blong olgeta. Mekem hem i ridim gud kontrak. Faenem wan lawyer i explainem long hem blong hemi andastanem hao bae hemi ko. Givim hem sam financial advaes long hao bae hemi spendem mani blong hem ten taem hemi ko bae hemi luk se evri samting bae i oraet nomo,” Prime Minista Kalsakau i talem.
Prime Minista Kalsakau i talem se isu ia hemi kamap from ol Agent mo pipol we oli sendem ol woka i ko ovasi i no stap priperem gud woka blong Vanuatu.
Hemi talem se ol employer long Australia i admitim se ol woka blong Vanuatu oli wok gud moa bitim ol woka blong ol narafala kaontri.
“Absconding hemi wan rabis toktok, hemi wan toktok we hemi stap aotsaed mo hemi kam insaed; Pipol blong Vanuatu taem yu lukluk long ol toktok we oli karem long Australia mo New Zealand, oli praisem ol woka long Vanuatu bitim ol nara woka,” Prime Minista Kalsakau i talem.
“Hao nao wan memba blong Vanuatu i faenem hem long wan situasen we oli se hem i ronwe long wok. Hemi kam daon long eria we yumi stap tokbaot ia nao, bifo hemi ko, hu i priperem hem? wanem nao expektesen blong hem blong taem hemi kasem longwe? Bae hemi save se hemi wok blong tri dei nomo? Bambae hemi save se long tri dei ia bae hemi kat enaf mani sapos hemi pei mo boss i tekem aot? Ol isu ia nao i mekem se ol samting olsem i kerap.
Samuel Tuobang, wan woka we i ronwe long farm from smol haoa blong wok mo mani i talem long VBTC Nius se hemi ronwe long farm from risen.
Hemi talem se hemi ko wok long Australia long April 2021.
“Mi tu wan we mi abscond; Taem mifala i kam mifala i 24 boy we mifala i wok long wan farm long West Australia; Mi nao mi tim Lida blong mifala mo mifala i wok long wan farm blong Rock/ Melon, farm ia mifala i wok tu dei nomo long wan wik mo wan dei mifala i ko mekem fo haoa nomo taem wok vinis kobak long haos,” Mr Tuobang i talem.
“Sapos mifala i se fo haoa long Tuesday ale fo haoa long Wednesday i vinis ia nao, mifala i mas wok bakegen long nekis wik blong mekem nara fo haoa. Hemia hemi wok we mifala i stap mekem long evri wik. Afta long wan manis, ol famili i askem mani, naoia ol boy i komplen se pa yumi sendem wanem mani from mani we mifala i tekem hemi blong kakae mo rent. I mekem se ol boy i kam komplen long mi, ale mi ko komplen long tu ofisa long farm ale mi talem long ol boy se patient, ale mifala i wet koko nogat wan ansa, naoia ol boy i stap tokbaot blong ronwe long farm ia nao, Mi se ol boy yufala i patient naoia tufala ofisa ia i talem long mi se mi komplen tumas so stat long taem ia nao, mi se yufala i stap, wan i kam holem posisen blong tim lida mo mi ronwe.”
“Taem mi ronwe, mi ko antap long Darwin, mi wok long wan nara farm, mi luk jens long pei blong mi. Mbe ol boy ia oli stil kolem mi se oli stap long semak system, oli mekem koko evri wan ia oli ronwe long farm ia. Hemia hemi wanem ol kontrakta oli stap mekem, oli tekem yumi i kam blong mekem slave long yumi, yumi kam wok from olgeta mo oli nowantem save long yumi.
“Vanuatu Labour mo ol agent i mas mekem ol wok blong olgeta. Mifala i traem blong kol mo emailem olgeta mbe nosave kasem olgeta nomo i mekem se mas ronwe. Mi save se mi rong mo mi stap naoia mi wantem wok from gud mani blong helpem famili from mi no wantaem kobak long Vanuatu afta ol man bae oli laf long mi.”
Prime Minista Kalsakau i anaonsem se Labour Ofis bae i stanap hem wan blong save fokas gud wok blong hem.
“Minista blong Labour i stap rere blong anaonsem seperation blong Labour Mobility blong hemi kam wan stand alone dipatmen,” Prime Minista Kalsakau i talem.
“Hemia blong Commissioner blong Labour i save fokas long ol polisi long ol wok blong Labour dipatmen.”
Agent blong ETM Consultancy, Sylvie Kalmet i talem se long evri briefing oli oltaem storian mo explainem wok we ol woka bae oli ko mekem ovasi.
Hemi talem se taem wan woka i arem nogud, hemi mas toktok long tim lida o hemi kontaktem agent blong hemi dil wetem.
John Suran, Agent blong Kuwae i talem se ol kondrak ia hemi stap long ol language we pipol we i no skul i ridim mo andastanem.
Commissioner blong Labour, Murielle Meltenoven i talem se sapos wan woka i fil se hemi nosave stap long Australia from abscond, hemi kambak long Vanuatu mo bae oli help blong putum hem i kobak long program bakegen.
Long tete Tuesday, Prime Minista Kalsakau i leko kaontri blong ko long Australia folem invitation blong Prime Minista, Anthony Albanese.
Prime Minista i talem se bae moa infomesen bae i kamaot taem hemi kambak mo taem Australia kavman i mekem anaonsmen.
“Mi ko wetem Minista blong Agriculture mo Trade,” Prime Minista Kalsakau i talemaot.