Plante ren i afektem ol fama

Plante ren long Vanuatu i afektem ol fama long ol aelan blong travel i ko salem kakae long ol maket wetem i spoilem ol lokol kakae.

Eria Administrator blong Big Bay Coast long Santo, Sul Neverseveth, i talem se ren i spoilem gud mein rod we ol kava fama i stap yusum blong ko long market long Luganville.

Hemi talem se rod ia i stap long Mantatas i ko daon long Sara(East Santo).

“Pua rod kondisen we ol pipol i dipen long hem blong oli save ko in long hem long Luganville; I kat tumas pothole long rod long Mantatas i ko daon long tar seal rod long Sara vilij i mekem se ol fama oli rili fesem had taem blong kam long Luganville

“Hemi amas manis nao we Public Works Dipatmen i nomo lukluk long rod ia mo yumi nosave se from wanem? Mein inkam blong ol fama long Big Bay Coast hemi kava. I kat 52 komuniti long eria we mi lukaotem long Santo.”

Lokol long Aneityum, Michael Shing i talem se ren i spoilem ol manioc.

“Mifala long aelan mein kakae hemi manioc; sapos yu kam long Aneityum bae yu luk,” Mr Shing i talem.

“Ol man i planem manioc i bitim ol nara kakae, banana oli no planem tumas, water taro oli planem blong ol laved. Mbe manioc taem yu planem hemi kwik blong yu save kakae, i kat blong tri manis mo hemia long en blong yia we yu save kakae tu. Mo taem wota i stap long graon i spoilem kakae blong manic nao. Yumi save se taem wota i stap longtaem long graon, hemi spoilem gud ol kakae; I mekem ol kakae i roten mo hemi sting i mekem se kakae i nomo save stap longtaem.

“Mifala i stap enkarejem ol fama blong yumi nomo blong planem kakae antap long hill blong wota i no spoilem.”

Manager long Weta Forecast, Allan Rarai i talem long VBTC Nius se moa ren bae i hapen long February- April.

“Yumi stap long wet sisen, La Nina mo Saeklon Sisen so bae i kat mo ren,” Mr Rarai i talem.

Long Not West Malekula, Eria Administrator, Jerryson Hosea, i talem se ren i spoilem bigwan ol yam mo cabij blong ol fama.

“Ples we i holem taet wota, wota i fulum ap ol yam mo cabij; Sam yam oli ded; Ol banana we ol fama i planem longtaem mo ren i wokem ren, wind blong Saeklon Irene i kam ia i daonem evri wan ia i ko daon,” Mr Hosea i talem.

“Ren we i stap ren i mekem ol bigfala flood; Ol riva wetem ol creek we oli no stap ron, oli ron mo tekem ol doti olsem ol bigfala wood i ko daon long solwota. Taem solwota i raf ol ship i nosave kam shoa blong tekem ol cargo blong ol sto.  Sam long ol riva ia oli dip nomo i stap, exampol long Malua Bay riva, fulap trak oli bin fesem had taem blong krosem from solwota i raf afta i berem en blong wota mo i mekem i dip. Hemi had from pipol i nosave krosem blong ko kasem seves blong bank, market, health long Lakatoro.

“Rod hemi wan bigfala jalenj from sopmat mo ol trak i stak long hem. Ol trak ia tu i kat semak problem from rod i nogud. Ol bigfala ren ia i kam i mekem rod i ko moa nogud.

Mr Jerryson i talem se long Not West A long Potrovo kasem Wilak, i kat fulap fama blong pepper.

“Leitly ol fama i faenem aot se pepper mani i moa gud bitim kokonat; Praes blong Pepper long wan kilo hemi VT2000 long wan kilo; Mo nara wan hemi pinat. I kat wan komuniti we hem nao i produsum plante,” Mr Hosea i talem.

“Mbe mi bin visitim olgeta afta long ol ren ia, mo sam fama i talem se sam pepper ia oli drae from ples we hemi save holem taet wota, ol pepper oli drae,” Mr Jerryson i talem.

“Oli nomo save gro from wota i stok i stap ia. So hemi bigfala jalenj blong ol fama.”

Long Efate, wan lokol fama we i no wantem talemaot nem blong hem i talem se plante hevi ren i spoilem gud garen blong olgeta we oli plant long ol low ples.

“Ol yam long karen, wota i fulap ap,” Hemi talem.

“Mi tink se hemi taem yumi lukluk gud long ol hill blong planem kakae from yumi katem daon tumas tri i mekem se flood i bigwan naoia taem i kat ren.”

Mr Rarai i talem se afta long May i ko bae ren i jes stop lelbet.

 

(Visited 680 times, 1 visits today)

About The Author

You might be interested in