
Rod akses wan jalenj long saot west Malekula
Ol kava fama blong saot west Malekula i mas wokbaot 1 haoa wetem ol bigfala bag kava antap long hill i ko daon long solwota blong ship akses.
Area Administrator blong saot west Malekula long Wintua, Gerald Tamau, i talem se ol fama ia i fesem had taem blong mekem mani.
Mr Tamau i talem se akses blong gudfala rod long ol fama i wan jalenj.
“Ol fama ia oli fesem had taem from yumi save se long saot west Malekula, plante oli ol kava fama,” Mr Tamau i talem.
“Oli wantem rod i gud from ples ia nao oli mekem mani long hem.”
Mr Tamau i talem se i kat ol smol rod we i konektem sam vilij long saot west Malekula.
“Yumi awea long plan blong Kavman blong mekem gud ol rod long ol rurol eria mbe bae hemi kam in blong help slo slo,” Mr Tamau i talem long VBTC Nius.
“Olgeta blong Public Works i bin mekem sam asesmen long ol rod stat long west kasem saot Malekula mo oli bin mekem sam awenes long 2020.
“Mo naoia yumi stap wet nomo long wetaem kavman bae i mekem wok.”
Antoine Malsungai, Communication Ofisa blong Ministry blong Infrastructure mo Public Utilities, i talem se kavman i stap wok long wan plan blong helpem ol fama naoia blong kat gudfala akses blong rod.
Hemi talem se saot west Malekula rod hemi stap long plan blong 2022.
“Long namba 10 March, Ministry blong Infrastructure mo Public Utilities wetem Ministry blong Agriculture bae i lonjem wan plan akrimen blong help bidim ol gudfala rod blong ol fama long ol aelan,” Mr Malsungai i talem.
“Plan ia i blong helpem ol aelan we plante fama oli involv long sekta blong agriculture.
“Yumi kat seven aelan we bae yumi wok wetem, i kat Santo, Malekula, Efate, Epi, Tanna, Erromango mo Pentecost.”
Mr Tamau i talem se saot west Malekula hemi wan bigfala eria wetem wan population blong ova 3000 pipol.
Hemi talem se plante fama oli mekem mani long ol prodak olsem kava, taro mo timba.