Rolaot blong sinophram vaccine long July

Sinopharm COVID-vaccine rolaot long Port Vila bae i hapen long July mbe i limit nomo.

Spokespersen blong COVID-19, Russel Tamata, i konfemem mo talem se COVID vaccine ia bae limit nomo long 7500 pipol from Kavman i wantem kipim blong ol grup olsem ol athlete mo ol seasonal wokman we oli stap ko long Australia mo New Zealand.

Hemi talem se bambae rol aot blong COVID vaccine ia bae i stat long nekis wik long Tuesday.

“Kavman i wantem kipim araon 1000 dos i stap blong ol spesel guest espeseli ol pipol we oli wandem travel long wan shot notis period,” Mr Tamata i talem.

“Sinopharm vaccine i save las blong 2 yia mo Astrazeneca vaccine hemi araon six manis.

“Stat long nekis wik, eni pipol we i wantem tekem vaccine ia i save pas long evri Tuesday long Convention Center blong tekem.”

China Kavman i handem 20,000 dos blong Sinopharm vaccine long Kavman long June hemia long Convention Center, Port Vila.

COVID Vaccine ia China i produsum mo World Health Organisation i bin apruvum i no longtaem.

Mr Tamata i talem se Kavman i rispektem ol choice blong ol pipol long wanem vaccine oli wandem tekem.

“Sapos yumi luk long nekis wik we plante pipol i kam fowod blong tekem sinopharm vaccine bae yumi save letem Chinese embassy i save long hem blong yumi oda bakeken,” Mr Tamata i talem.

“Bae yumi rolem aot 15,000 dose fastaem we i minim se 7500 pipol nomo bae oli tekem sinopharm afta yumi save ripitim bakeken afta long tu o tri wik taem blong tekem seken dose.”

Kavman i stap lukluk tub long karem wan moa nara COVID vaccine we hemi Johnson and Johnson vaccine blong karem in i kam tu long kaontri.

Mr Tamata i talem se ova 10,000 pipol long Efate i tekem vinis Astrazeneca vaccine long June ia.

Hemi talem se Ministry blong Health i hapi tumas from plante pipol i turn ap blong tekem stik meresin ia nomata se hemi no compulsory.

“Long Friday we i jes pas, yumi kat 10,647 pipol we oli kasem stik meresin ia,” Mr Tamata i talem.

“Long Friday ia, yum ikat wan bigfala inkris blong 1075 pipol we i bitim ol namba blong vaccination sins long lonjing long eli manis ia kasem naoia.

“Zone 1, hemi ol vilij stat long Mangaliliu kam long Port Vila mo kasem Eton, olgeta grup ia umi mekem vaccination blong olgeta long Port Vila.

Mr Tamata i talem se Kavman i bin aloketem ol bus blong pikim ap ol pipol long ol eria ia blong tekem stik meresin.

“Expektation blong mi olsem director general, mi wantem luk se plante man i kasem stik meresin.”

Ministry blong Health i plan blong rolem aot vaccine long Tanna mo Santo afta long Efate.

 

(Visited 354 times, 1 visits today)

About The Author

You might be interested in