
Saot East Malekula i nidim sapot kwiktaem
Eria Administrata blong Saot East Malekula i talem se komuniti blong Saot East Malekula i nidim asistens naoia folem damej blong flood we i pas i longtaem.
Joselito Atpatun i talem long VBTC News se ol pipol blong eria ia i faenem i had blong kasem seves deliveri from hevi ren we i damejem gud ol rod.
Hemi talem se sapos wan sik man i sik naoia mo stap long Emergency blong kasem Norsup Hospital bae hemi rili had.
“Hevi ren we i kam ia, evri riva mo creek i ron mo ol rod oli blok,” Mr Atpatun i talem.
“Ol komuniti, wan wan man mo ol transpot draeva oli traem evri bes blong mekem gud rod blong transpot i save ron bakeken blong kasem Lakatoro.
“Yumi luk se ol trak i kasem Lakatoro vinis mbe blong talem stret se ol rod ia i no stap long nomol stej blong hem i jes nokud nomo mo no sef blong ol trak i yusum.
“Mifala i mas yusum bot nomo blong travel from akses blong rod hemi nogud tumas.”
Mr Atpatun i talem se ol ples blong karen blong ol pipol, plante komuniti long Saot East ol kakae i sting vinis.
“Espeseli long eria blong Tisman, Unua mo Burbar,” hemi talem.
“Flood ia i mekem riva i washem aot sam karen blong kava tu.
“Ol wota sos blong water saplae oli damej from flood i distebem mo i no sef blong pipol i drink mo yusum.”
Mr Atpatun i talem se pipol i traem best blong liv long disasta ia.
“Long taem we hevi ren, wota i stat blong fulap, ol pipol i disaed blong mas ko long karen mo tekem aot ol kakae from i fresh yet,” hemi talem.
“Long sam kes olsem long Tisman, ol pipol i mas diva i ko daon blong tekem kakae from flood level i hae kasem long hips blong olgeta mo hemi riski.
“Mbe sam long ol nara ples hemi stil oraet mbe ol pipol ia oli kakae ol kakae ia vinis mi tink bae oli ko kakae rice bakeken.
Mr Atpatun i talem ol komuniti blong Saot East Malekula i rili nidim sapot naoia.
“Yumi bin mekem wan smol rapid asesmen long ofis blong disasta long Malampa,” hemi talem.
“Mbe kasem naoia mifala i no kasem wan sapot yet.”
Malampa Provincial Disasta Ofisa, Abelson Abel, i klem se hemi no bin luk eni ripot blong ol eria administrata i kam long taem afta long disasta blong flood ia.
“Nomoli taemframe blong sabmitim ol rapid asesmen ripot ia, hemi long wan kasem tri dei afta long disasta,” hemi talem.
“Taem mi no luk eni ripot long ol eria administrata blong Malekula Paama mo Ambrym, mi tink se hemi jes nomol flood nomo mbe afta mi jes luk ripot blong Mr Atpatun.
“Mi save nomo long landslide long Litlitz eria long Central Malekula.
“Mbe pa mi lukluk long ripot, mi pasem long ol klasta blong Agriculture mo wota blong oli lukluk long hao blong help.
“Mi mas talem se eria blong Saot East Malekula rod askes blong hem i nogud tumas.”
Mr Atpatun i talem se i kat ol difren kaen flood ia we i kos long ren, sam oli kos tru long ol bigfala riva mo sam ples i low nomo mbe wota i fulap long hem.
Long steij ia hemi talem se pipol i drink wota long ol tank we ol sefem ren wota i ko long hem.