
Wan mas blong kwarentin bifo ko long South Australia
Ol seasonal wokman blong ko long Saot Australia bae oli ko tru long kwarentin stat long May.
Kavman tru long Ministry blong Internal Affairs i talem se ol wokman long not bae oli ko tru long kwarentin long Santo mo ol wokman long saot bae oli save ko kwarentin long Tanna bifo oli save livim kaontri. Ol wokman long Efate bae oli kwarentin nomo long Port Vila.
Minista blong Internal Affairs, Ismael Kalsakau, i talem se hemi wan disisen we hemi pat blong tekem seves i kobak long rurol eria mo Kavman blong Australia i akri long hem.
Hemi talem se hemia i minim se bae ol wokman ia, taem oli kwarentin long Vanuatu vinis mo taem oli ko long Saot Australia bae oli nomo ko tru long proses blong 14 dei kwarentin.
“Long wei ia bae i helpem ol seasonal wokman ia blong katem daon kost blong vatu blong stap travel i kam long Port Vila blong ko tru long proses ia,” Minista Kalsakau i talem.
“Wanem we ministry bae i mekem i ko inline tu wetem tinktink blong Kavman blong karem seves i kobak long rurol eria.
“Mo hemia i minim se taem ol wokman ia oli ko tru long kwarentin long Santo, pa oli flae aot stret i ko long Saot Australia from Pekoa Airport i stap mekem ol direk flaet i ko ovasi mbe olgeta wokman we oli kwarentin long Tanna bae kavman i pem fare blong olgeta i kambak long Port Vila blong oli flae aot.
Disisen blong Kavman ia i raisem plante konsen long ol pipol se from wanem bae oli kwarentinim ol seasonal wokman we i nokat eni komuniti transmission blong COVID long Vanuatu.
Wan lokol blong Tanna i kwestenem niufala disisen ia.
“Mi olsem mi kam long aelan, Tanna i nokat COVID long hem mo mi nosave from wanem nao bae ol wokman i ko long kwarentin,” Mr Teny Kio i talem.
“Long wan nara point, hemi tru se yumi tekem ol strong mesa blong COVID mbe mi luk se hemi no nid nomo.”
Mbe Commissioner blong Labour Dipatmen, Murielle Metsan Meltenoven, i talem se protocol akrimen, Prime Minister blong Australia, Scott Morrison, i putum aot blong tufala Pacific kaontri, Vanuatu mo Fiji.
“Kavman blong Australia i plan se ol wokman we bae oli ko wok long Saot Australia oli mas mitim standard blong ko wok longwe long taem blong COVID-19 pandemic ia,” Mrs Meltenoven i talem long VBTC Nius.
“Wanem bae i hapen, yumi sendem ol protocol blong kwarentin blong 14 dei blong ol wokman ia i ko long Saot Australia blong ol othoriti longwe i lukluk long hem.
“Mo sapos oli luk standard ia i folem COVID protocol blong olgeta bae umi stat blong mekem proses ia.”
Commissioner Meltenoven i talem se ol fama long Australia nao bai oli lukluk long kwarentin kost blong ol wokman long Vanuatu mo bae oli no detaktem mani ia long salari blong olgeta.
Wan lokol woman long Port Vila, Irine Soromon, i talem se hemi akri long niufala step blong Kavman from bae mani i kobak long ol lokol.
“Long taem blong COVID ia, yumi save se plante resort long ol aelan oli nomo luk vatu from i nomo kat turis mo mi tink niufala tinktink ia i kam blong sapotem bak ol lokol bigwan.
“Long wei ia i helpem bak ekonomi blong yumi.”
VBTC Nius i toktok long sam lokol long Port Vila we oli bin pat long Labour Mobility Scheme mo oli talem se taem wan fama i pem kost blong wan wokman olsem kwarentin o plane fare, hemi olsem wan kaon we bae hemi wok had blong rifandem.
“I kat sam fama ovasi we oli kat heart blong helpem ol wokman blong Vanuatu mbe i kat sam we oli nokat sori nomo,” oli talem.
Commissioner Meltenoven i talem se ol pipol we oli stap long ol nara aelan bae oli stil kam long town blong ko tru long kwarentin bifo ko long Saot Australia.
Hemi talem se ol pipol we oli liv long Efate bae oli ko tru long kwarentin long Port Vila nomo.